Kada biste nekoga pitali ko je Momčilo Kapor, verovatno bi na trenutak zastao i zamislio se. Ipak, kada biste ga pitali ko je Momo Kapor, osmeh bi se razlio licem na spomen prepoznatljive legende Beograda.

Pored toga što je bio zaljubljenik u Beograd i njegova legenda, bio je i poznati slikar, književnik, novinar, član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske.

 "Lepo i nesrećno Sarajevo"

Rođen je 1937. godine u Sarajevu kao sin jedinac Bojane i Gojka Kapora. O svom rodnom mestu, Kapor je jednom prilikom rekao: "Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega."

Momo je svoj rodni grad pamtio po jednom tragičnom događaju iz detinjstva. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, kada je Momo imao samo četiri godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba. Pokrivši ga svojim telom, Momina majka je na mestu ostala mrtva, spasivši tako svog sina, koji je jedini preživeo. Tako je još u najranijem detinjstvu Momčilo ostao bez majke, dok mu je otac bio zarobljen u logoru u Nirnbergu, odakle je izašao tek nakon rata.

Jedinstveni umetnički spoj književnosi i slikarstva

Uz čuvenu Balkansku ulicu, Momo se prvi put uspeo posle Drugog svetskog rata kada je otac pušten iz zatvora i zaputio se sa nijm u prestonicu, u novi život. Ovde završava Treću beogradsku gimnaziju i Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu. Još kao srednjoškolac počinje da piše likovne kritike u različitim časopisima. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u Vidicima, Politici, Oslobođenju, Ninu, Mladosti i Književnim novinama. Tada su nastale i njegove prve radio drame koje je, često pod pseudonimom, slao na konkurse. Neposredno pre završetka Akademije, Momo je upoznao Anu Pjerotić sa kojom se venčao i dobio dve ćerke Anu i Jelenu.

Pisao je lako i sa radošću. Prisećao se da je prve svoje radove pisao na mašini za pisanje marke  "Adler" koju je dobio od supruge za rođendan. Još od tog vremena, postojao je običaj da njegove tekstove prvo pročitaju supruga i ćerka. A njegov književni opus bio je izuzetno bogat, autor je preko četrdeset romana, a pisao je i drame, putopise, eseje, …

Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

Momin književni opus

Generacijama tinejdžerki ostao je poznat po čuvenoj Ani, koja se prvi put pojavila na stranicama časopisa Bazar. Njeni doživljaji bili su praćeni ilustracijama koje je radio sam Kapor.  Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga "Beleške jedne Ane".

Saradnja sa zagrebačkom izdavačkom kućom Znanje bila je odskočna daska za njegovu književnu karijeru. U okviru biblioteke HIT, izlaze bestseleri: "I druge priče", "Foliranti", "Provincijalac", "Ada", "Zoe", "Od sedam do tri", "Una".

Pored velikog broja naslova, romana i zbirki priča, autor je i velikog broja dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko dugometražnih filmova - "Bademi s onu stranu smrti", "Banket", "Valter brani Sarajevo", "Džoli džokej", "Kraj vikenda".

1989. godine napisao je "Istok-Zapad", a 1991. godine "Halo Beograd", zatim "Zelena čoja Montenegra" i "Lero kralj leptira". Nesrećnih devedesetih godina izlaze i knjige "Onda", a zatim "Sentimentalno vaspitanje", "Knjiga žalbi", "011". Nakon 2006. godine izdvajaju se dela "A Guide to the Serbian Mentality", "Dragi naši", "Ispovesti", "The Magic of Belgrade". Njegova poslednja knjiga "Kako postati pisac" objavljena je 2010. godine u izdanju Srpske književne zadruge.

Nagrade i knjige o Momi Kaporu

Bogato stvaralaštvo Mome Kapora pratile su mnoge nagrade među kojima su najznačajnije Oktobarska nagrada grada Beograda, Nagrada za životno delo Udruženja književnika Srbije, Nagrada za životno delo Srpske književne zadruge, nagrada Radoje Domanović za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri i devet nagrada za najčitanije knjige godine koje su dodeljivali Zlatni bestseleri Hit libris.

Legendarni Momo je svojim radom inspirisao pisce da pišu o njemu. Kosta Dimitrijević je napisao "Momo Kapor — sećanja i druženje", a njegova druga supruga, Ljiljana Kapor "Legenda Kapor". Kolumne i intervjue o Momi Kaporu je objedinila Dragana Marković pod naslovom "U skloništu duše", a njegove ćerke, Ana i Jelena izdale su porodični album.

Fond i zadužbina "Momo Kapor"

Osim porodičnog albuma, Ana i Jelena Kapor osnovale su Fond "Momo Kapor".U organizaciji Učiteljskog Fakulteta iz Beograda i uz podršku ovog Fonda održan je prvi naučni skup u Beogradu posvećen delu Mome Kapora, na temu Književno delo Mome Kapora u kontekstu srpske (omladinske) književnosti.

Zbornik radova sa ovog skupa, pod naslovom "Pripovedač urbane melanholije2, izdat je maja 2012. kao treća knjiga edicije Poetika srpske književnosti za decu i mlade. 2015. godine časopis Politikaj e pokrenuo inicijativu da jedna ulica u Beogradu dobije ime po njemu, što je i usvojeno iste godine. I tako je u Beogradu 28. decembra 2016. godine otvoren Skver Mome Kapora.

Supruga slavnog umetnika, Ljiljana Kapor, osnovala je Zadužbinu "Momčilo Momo Kapor" u novembru 2010. godine i ustanovila godišnju nagradu iz oblasti književnosti i likovne umetnosti koja nosi njegovo ime, kao i festival "Momin krug" koji se tradicionalno održava svake godine početkom septembra.

Momo Kapor je umro u Beogradu 3. marta 2010. godine, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. U njegovu čast na Adi Ciganliji je otkrivena je visoka skulptura "Dafne", a u Nebojšinoj ulici 18, gde je živeo, tri godine nakon njegove smrti postavljena je spomen-ploča da nas podseća na velikog Momu koji je predstavljao jedinstvenu ličnost koja je na magičan način objedinila slikarstvo i književnost.