Zatvori

Magazin

Zgrada Prvog dunavskog parobrodarskog društva –  Građevinski prvenac zaboravljenog inženjera Stevana Tobolara
18.08.2019

Zgrada Prvog dunavskog parobrodarskog društva – Građevinski prvenac zaboravljenog inženjera Stevana Tobolara

Srpska arhitektura dvadesetog veka broji mnoge arhitekte stanog porekla koji su svojim radom oblikovali današnji Beograd. Jedan od njih bio je inženjer Stevan Tobolar, čiji je prvi veliki građevinski...
Detaljnije ›
Kako je zasvetleo Beograd (2): I bi... električno svetlo
17.08.2019

Kako je zasvetleo Beograd (2): I bi... električno svetlo

Premda materijalno stanje gradske kase nije bilo baš "bajno", Beograd se upustio u realizaciju značajnog komunalnog projekta – izgradnje električne javne rasvete. Prva električna sijalica javne rasvet...
Detaljnije ›
Kako je Beograd zasvetleo (1): Vreme fenjera i kantica sa gasom
16.08.2019

Kako je Beograd zasvetleo (1): Vreme fenjera i kantica sa gasom

Sredinom devetnaestog veka beogradske noći bile su obavijene tamom. Tek tu i tamo po neki fenjer klatio se u rukama slučajnih prolaznika i osvetljavao prestoničku kaldrmu. S kraja 19.veka Beograd nije...
Detaljnije ›
Libero Markoni: "najpesničkiji beogradski pesnik"
15.08.2019

Libero Markoni: "najpesničkiji beogradski pesnik"

"Bež’te, evo ide onaj pesnik!" Da ste detešce bezbrižno zaneseno igrom sred ulice, ovo preteće upozorenje bi vam moglo usaditi pomisao kako "pesnik" mora biti kakav strašan čika koji ide i redom plaš...
Detaljnije ›
Kako je Kontumac u Zemunskom parku odbranio Evropu od kuge
14.08.2019

Kako je Kontumac u Zemunskom parku odbranio Evropu od kuge

Crna smrt, kako se nekada nazivala kuga, u naletima je pulsirala Otomanskim carstvom, ali i Evropom. Ipak, malo ko zna da se baš u Zemunu, gde su se direktno sudarala dva velika carstava, Otomansko sa...
Detaljnije ›
Poslednji beogradski paša
14.08.2019

Poslednji beogradski paša

Početkom maja 1867. godine, poslednji turski vojnik zauvek je napustio Beograd. Na palubi broda koji je prevozio putnike za Zemun nalazila se ličnost od izuzetnog značaja - poslednji turski zapovednik...
Detaljnije ›
Otkuda baš Tri šešira u beogradskom Monmartru?
12.08.2019

Otkuda baš Tri šešira u beogradskom Monmartru?

Do nekih 150 godina u prošlost, Skadarlija je bila periferija Beograda – romska mahala. Tada se zvala Cigan-mala sa udžericama sagrađenim od pruća i blata. Sve je počelo kada je Ignjat Bajloni 1880. g...
Detaljnije ›
Sokolski dom "Matica" - Gnezdo beogradskih sokola
11.08.2019

Sokolski dom "Matica" - Gnezdo beogradskih sokola

Počev od sredine XIX veka, kada je slikar Stevan Todorović osnovao "Prvo srpsko društvo za gimnastiku i bodrenje", Beograd je bio centar srpskog i, kasnije, jugoslovenskog sokolstva. Ipak, prva namesk...
Detaljnije ›
Metamorfoza beogradskih Terazija (2): vreme kada Terazije postaju adresa erudita i boema
10.08.2019

Metamorfoza beogradskih Terazija (2): vreme kada Terazije postaju adresa erudita i boema

Negde u vreme kada je na trg postavljena Terazijska česma, sagrađen je stari hotel „Kasina“. Dok ga 1922. godine na istom mestu nije zamenio sadašnji, u staroj „Kasini“ su do 1920. održavane predstave...
Detaljnije ›
Metamorfoza beogradskih Terazija: kako je jedna livada postala saobraćajna arterija grada (1)
09.08.2019

Metamorfoza beogradskih Terazija: kako je jedna livada postala saobraćajna arterija grada (1)

Da ste umesto danas Terazijama prošetali pre dva veka, mimoišli biste se sa nekim od impozantnih primeraka srpskog graditeljstva. Od svih palata na jednom mestu: Ankera, Albanije, Atine ili Igumanov,...
Detaljnije ›
Đorđe Marjanović: Farmaceut ogrnut notama
08.08.2019

Đorđe Marjanović: Farmaceut ogrnut notama

Malo je imena koja važe za legende Beograda u toj meri kao što je slučaj sa Đorđem Marjanovićem. Ova pevačka zvezda vrhunac popularnosti dostigla je šezdesetih godina prošlog veka, a na estradnom nebu...
Detaljnije ›
Šta je finansirao Fond Milutina V. Lackovića?
07.08.2019

Šta je finansirao Fond Milutina V. Lackovića?

Ekonomsko stanje u Srbiji u praskozorje Prvog svetskog rata, nije bilo ni malo "ružičasto". Zemlja tek izašla iz Balkanskih ratova sa teškim ožiljcima, istrošenih fondova koji su bili posledica carins...
Detaljnije ›
Lido – zemunska Venecija na lepom plavom Dunavu
06.08.2019

Lido – zemunska Venecija na lepom plavom Dunavu

Zemun ima prirodno odmaralište – peščanu plažu na najlepšem i najčistijem delu Dunava – na samom špicu severnog dela Velikog ratnog ostrva. S obzirom na to da se ovaj sprud nalazi u blizini Venecije,...
Detaljnije ›
Od pijace do fakulteta preko rimskih kupatila: kako je nastajao Studentski trg (2)
05.08.2019

Od pijace do fakulteta preko rimskih kupatila: kako je nastajao Studentski trg (2)

Iako je s kraja 19. veka trg koji danas nozi naziv Studentski trg, već postao svojevrsni prestonički toponim, uskoro će se pojaviti gospodin koji je smatrao da onovremena organizacija trga nije sasvim...
Detaljnije ›
Od pijace do fakulteta preko rimskih kupatila: kako je nastajao Studentski trg (1)
04.08.2019

Od pijace do fakulteta preko rimskih kupatila: kako je nastajao Studentski trg (1)

Da ste se našli na nekom od ulaza u grad pre više od dva veka, imali biste štošta pazariti. Zeleniš, meso ili mlečne prerađevine – sve što je prosečnoj kući bilo neophodno prodavali su vredni ljudi po...
Detaljnije ›
Fišeklijska čaršija – Smeh i suze uz puščani prah
04.08.2019

Fišeklijska čaršija – Smeh i suze uz puščani prah

Šezdesetak godina pre nego što će dobiti svoj današnji naziv, najduža beogradska džada, Bulevar kralja Aleksandra, bio je dom trgovaca barutom. Otuda i naziv Fišeklijska čaršija za naselje koje se nek...
Detaljnije ›
Katarina Ivanović - prva žena akademski slikar i prva žena akademik u Srbiji
03.08.2019

Katarina Ivanović - prva žena akademski slikar i prva žena akademik u Srbiji

Katarina Ivanović bila je jedna od tri slikarke koje su delovale i radile u Srbiji u 19. veku. Katarinu izdavaja i akademsko zvanje i članstvo u preteči Srpske akademije nauka, kao prve žene. Bila je...
Detaljnije ›
Hotel Moskva: Kako je srpski inat dobio 4 zvezdice
01.08.2019

Hotel Moskva: Kako je srpski inat dobio 4 zvezdice

Hotel Moskva, 1906. strateški namešten po sred Terazija, svedok je svih velikih istorijskih događaja koji su zadesili Beograd u poslednjih sto i kusur godina. Za svoga veka prkosno je odolevao bombama...
Detaljnije ›
Prvi belinograf u Beogradu - Sokoćalo koje je Beograd slikama povezalo sa svetom
31.07.2019

Prvi belinograf u Beogradu - Sokoćalo koje je Beograd slikama povezalo sa svetom

Danas malo ko zna šta se krije iza uređaja čudnog imena - belinograf. Izuzetak su radnici Poštanskog muzeja, poneki predstavnik "sedme sile" ili pasionirani ljubitelj tehnike. Preteča telegrafa, faksa...
Detaljnije ›
Sima Trojanović, prvi srpski školovani etnolog
30.07.2019

Sima Trojanović, prvi srpski školovani etnolog

U vreme kad se iz Beograda hrlilo na visoke evropske škole, izvestan broj učenjaka vraćao bi se u Srbiju sa znanjima koja će usmeriti zemlju ka modernim tokovima. Pojedini od njih pripašće uticajnoj g...
Detaljnije ›
Terazije br. 40 - Od fotografskog ateljea do “okupiranog” bioskopa “Zvezda”
29.07.2019

Terazije br. 40 - Od fotografskog ateljea do “okupiranog” bioskopa “Zvezda”

Lepa terazijska jednospratnica strateški smeštena naspram Starog dvora. Na pročelju reljef u vidu dva razigrana Amora u cvetnom vrtu i stilizovani monograma M.J, davno zaboravljenog vlasnika. Na ulazu...
Detaljnije ›
Pakleno leto 1968: Slučaj Hrkač i eksplozija u bioskopu "20. oktobar"
28.07.2019

Pakleno leto 1968: Slučaj Hrkač i eksplozija u bioskopu "20. oktobar"

"U ime naroda, sud Miljenka Hrkača osuđuje na smrt streljanjem" glasno je izgovorio sudija 23. decembra 1975. Presuda ovom članu Hrvatskog oslobodilačkog pokreta doneta je zbog postavljanja bombe u bi...
Detaljnije ›
Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Bežanijskoj kosi
27.07.2019

Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Bežanijskoj kosi

Zbog ubrzanog razvoja Beograda i sve većeg broja vernika, početkom devedesetih godina XX veka ponovo je započeta izgradnja pravoslavnih hramova u Beogradu. Pauza od gotovo pedeset godina bila je uslov...
Detaljnije ›
Jovan Gavrilović - Moralni kompas posrnulog srpskog kralja i dobrotvor srpskih učitelja
26.07.2019

Jovan Gavrilović - Moralni kompas posrnulog srpskog kralja i dobrotvor srpskih učitelja

Jovan Gavrilović bio je jedan od onih slučajnih putnika koji su došli u Beograd tek da “vide sveta” i trajno ostali u njemu. Tokom 50 godina svog života u prestonici bio je državni činovnik, diplomata...
Detaljnije ›