Godine 1974. Terazijama je dominirao hotel Moskva. Ništa novo, budući da je otvoren još 1908. godine kada je Beograd bio bezmalo varošica. Međutim, ovo je posebna godina u kalendaru prestižnog hotela iz razloga što je tada otvorena polastičarnica koja će narednih decenija dovesti brojne nove goste i izroditi ukuse koji će stići to Beča i Rima. Prva šefica poslastičarnice, Anica Džepina, dobila je zadatak da osmisli nove, originalne ukuse dostojne već prilično visokog renomea Moskve. Iste godine se rodio, i do danas preživeo, čuveni Moskva šnit.

Ako ste laik na polju kulinarstva moguće je da ste, zavarani imenom kolača, godinama verovali da je u pitanju ruska receptura dok se zapravo radilo o autentičnom beogradskom kolaču, nastalom u kuhinji hotela na Terazijama.

Foto: FB "Slatki kutak" - Omiljena poslastica za letnji dan, rođendan ili slavu

Slatki beogradski brend

Recept gospođe Džepine sastojao se od višanja, ananasa, badema, oraha, brašna i Petit Beure keksa. Ananas i višnje se gusto kuvaju i cede, što je tajna koja voću produžava rok trajanja. Glavna odlika penastog ukusa duguje se šamponez kremu, koji ide povrh kora od oraha i malo keksa koji sadrži taman dovoljno masnoće za poželjnu teksturu i ukus. Torta se služi hladna, a svež šlag se dodaje neposredno pre serviranja. Povrh njega je poželjno naređati i nekoliko listića badema.

Svakako postoje i druge verzije Šnita sa kojima se tokom godina eksperimentisalo (i sa kojima možete i sami eksperimentisati u svojoj kuhinji) – ananas se menjao malinama ili breskvama, a različiti šefovi poslastičarice su unosili svoje male izmene. Originalan recept je ipak ostao najpoželjniji i najpopularniji, pa se Moskva šnit pre ili kasnije vraćao u svoj izvorni oblik, u kome ga danas u proseku naručuje više od 200 gostiju dnevno, iako je ponuda poslastičarnice dogurala daleko od te 1974. i danas broji gotovo tri stotine različitih torti. Na ovaj broj dodajte i blizu 1000 celih torti koje su svakog meseca isporučene van poslastičarnice.

Kako se Šnit pokazao kao veoma voljena i unosna investicija, hotel Moskva je odlučio da ga zaštiti i brendira. Ako se nađete u bašti neke poslastičarnice u Rimu, Ženevi ili Čikagu i na meniju prepoznate naziv Moskvinog specijaliteta, znaćete da dolazi iz kuhinje u centru naše prestonice.

Foto: FB stranica "Poslastičarnice Pelivan" - Jedno od omiljenih "slatkih mesta" generacija Beograđana

Najstarija beogradska poslastičarnica

Interesantna je činjenica da popularnost veoma starih i tradicionalnih beogradskih poslastica ne jenjava kao što bismo očekivali. Ako Šnit kojim slučajem zvuči suviše komlikovano, tu su žito sa šlagom, kesten pire, čak i hladna boza koji još uvek žive prilično intenzivno u beogradskim poslastičarnicama. Orijentalna zaostavština koja je svakodnevno prisutna na našim tanjirima ogleda se i u najvoljenijim poslasticama Beograđana – počnite samo od baklave.

Omiljenost turskih slatkiša nije slučajna. Prvu beogradsku poslastičarnicu je još 1851. godine otvorio nekadašnji rvač, Mustafa Pelivan i nazvao je po porodičnom imenu. U ponudi su bli samo orijentalni kolači, boza i limunada. Možete li da zamislite oduševljenje Beograđana kada se u gradu pojavio objekat namenjen isključivo poslasticama? Ono što nas zanima jeste da je Pelivan preživeo okupacije, krize i ratove i da živi i danas, pet generacija nakon svog osnivača. Ovde još uvek možete naići na originalnu ponudu kolača iz sredine XIX veka, svakako obogaćenu i proširenu, a nemojte se začuditi ni ako naiđete na repliku Moskva šnita, koja deli višnje sa baklavama i nugat tortom.