Da je nastala samo malo ranije Ginisova knjiga rekorda ubeležila bi na svojim stranama beogradsko sletište kao najveći drveni stadion u centralnoj Evropi. Drveni stadion u Beogradu, snagom svojih mišica, 1930. godine podiglo je 500 radnika kao mesto na kome će se održati Prvi Svesokolski slet sokola kraljevine Jugoslavije.

Od ovog impresivnog zdanja danas nije ostalo ni traga, prvenstveno zato što je drveni stadion podignut kao privremeni objekat, a na mestu gde se nalazio sada stanuje Mašinski fakultet.

Foto: Wikipedia - Pogled na stadion iz Grobljanske ulice, današnje Ruzveltove

Podignut u rekordnom roku

Prvi svesokolski slet Sokola Kraljevine Jugoslavije organizovan je kao manifestacija snage i jedinstva naroda i opomena onima koji bi hteli da bude drukčije. U to ime i mesto održavanja moralo je odražavati jednaku snagu i energiju.

Samo lokacija brižljivo je odabrana – veliki prazan prostor u blizini središta grada, sa dobrom povezanošću putem tramvaja i kolskih puteva. Zgodno za doći i pešice i prevozom i za staro i za mlado.

Samo projektovanje drvenog stadiona stavljeno je u ruke Momira Korunovića, inače predsednika Građevinsko-umetničkog odseka Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Korunović se odlučio da stadion projektuje po ugledu na one sa Zapada. Međutim, kako bi istakao patriotizam i ideju jedinstva, inkorporirao je nacionalne elemente srpsko-vizantijskog stila u ovo impresivno zdanje.

Grafika: Beogradske opštinske novine, 1930. - Tehnički plan stadiona

Za samo 2 meseca i 7 dana, 1.000 ruku stolara, tesara, električara i majstora različitih struka, 51 hiljada kubnih metar drva, dobijenog od Ministarstva šuma, i 35 tona eksera, svojim znanjem i umećem, preoblikovalo je u drveni stadion sa četiri glavna ulaza, kojim se Beograd ponosio.

Još tokom izgradnje, drveni stadion privlačio je veliku pažnju javnosti. O tome svedoči podatak da je nedeljom i praznikom bilo dozvoljeno razgledanje stadiona po ceni od 2 dinara, koji su odlazili u sletski fond, a sletski odbor je vodio zainteresovane grupe kroz gradilište i davao odgovore na pitanja.

Drveni stadion za ponos

Završetak radova podario je sletište koje je moglo da ugosti 45.000 gledalaca, dok je sam teren mogao da primi 3.400 vežbača. Na drvenom stadionu se nalazilo 189 loža za 1.182 osobe, dok su tribine imale 29.300 sedećih i 8.500 mesta za stajanje. Takođe, postojala je posebna loža za kralja, članove Vlade i ugledne ličnosti Beograda.

Prostor ispod tribina iskorišćen je za kabine – garderobe za vežbače i za lokale, a sav prostor oko tribina bio je prekiven drvenim barakama u koje su smeštene mlekare i bifei.

Foto: Beogradske opštinske novine, 1930. - Kralj Aleksandar sa članovima vlade i predstavnicima Sokola u svečanoj loži

Pored toga, bila je podignuta i pošta sa telefonskim i radio kabinom, ali i posebna prostorija za novinare, kao i poseban paviljon za orkestar i osmatračnica za načelnika koji je rukovodio sletom. Drveni stadion imao je i protivpožarnu zaštitu čiji deo su činile četiri kule u kojima su dežurali vatrogasci, a u vreme izvođenja sletova obezbeđivali su ga pripadnici žandarmerije i 500 redara.

Takođe, u sklopu izgradnje drvenog stadiona sređene su i ulice oko sletišta koje su bile od turske kaldrme, tako što su prekrivene asfaltom i kockom. Tako je učinjeno da čine jedinstvenu vizuelnu celinu sa samim sletištem.

Foto: Beogradske opštinske novine, 1930. - Ovaj stadion mogao je da ugosti i danas impozantnih 45.000 gledalaca

Kad vojska testira

Pre otvaranja drvenog stadiona, bilo je neophodno potvrditi njegovu bezbednost.

Komisija za pregled bila je sačinjena od profesorke Univerziteta inženjerke Mijonić, šefa statičkog odeljenja Ministarstva građevina, inženjera Svete Ilića, načelnika tehničkog odeljenja Uprave grada Beograda, inženjera Tucakovića, šefa statičkog odseka Opštine beogradske i inženjera Ministarstva građevine Lancoša i Belopavića.

Komisija je bila više nego zadovoljna izvedenim radovima, a posebno pažnji koja je posvećena sigurnosti gledalaca. Naime, tribine drvenog stadiona su postavljene na betonskim stopama kao bezbednosna mera čime je isključeno sleganje i povijanje.

Nakon inspekcije, sproveden je test opterećenja sa 3 puka vojske, ukupno 6000 ljudi. Učestvovali su gardijski pešadijski puk, 2. pešadijski puk i gardijski artiljeriski puk. Vojnici su poseli prvo jednu tribinu, a zatim i ostale jednu po jednu. Konstatovano je da one mogu primiti dvostruki teret od predviđenog.

Za sve vreme testa opterećenja drvenog stadiona vojna muzika je svirala u muzičkom paviljonu drvenog stadiona.

Nakon 30 dana od početka sleta, drvena konstrukcija stadiona je razmontirana, a njegova građa iskorišćena je za druge namene. To je bio kraj drvenog stadiona u Beogradu.

Već naredne godine, po uzoru na ovaj, urađen je prvi projekat novog stadiona za Svesokolski slet, koji je planiran da se održi u Beogradu 1935. godine.